Hrvatski English Русский Italiano Español Française
  • Lovno zakonodavstvo

    MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA
    2068
    Na temelju članka 59. stavka 5. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05 i 75/09) i prethodnog mišljenja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi
    PRAVILNIK
    O LOVOSTAJU
    Članak 1.
    Ovim Pravilnikom propisuju se razdoblja zabrane lova – lovostaji prema vrstama divljači, ovisno o njihovim biološkim svojstvima i ekološkim uvjetima u kojima obitavaju.
    Članak 2.
    Biološka svojstva divljači iz članka 1. ovoga Pravilnika jesu uzgojna vrijednost, dinamika rasta trofeja divljači, migracije divljači i proces razmnožavanja.
    Članak 3.
    Ekološki uvjeti iz članka 1. ovoga Pravilnika jesu osobitosti staništa u pogledu ishrane, zaklona i mjesta pogodnih za razmnožavanje pojedinih vrsta divljači.
    Članak 4.
    Određuju se razdoblja lovostaja po pojedinim vrstama divljači, kako slijedi:
    A. KRUPNA DIVLJAČ
    jelen (Cervus elaphus L.)
    jelen – od 16. siječnja do 15. kolovoza
    košuta – od 16. siječnja do 30. rujna
    tele – od 1. ožujka do 30. rujna
    jelen lopatar (Dama dama L.)
    jelen – od 1. veljače do 15. rujna
    košuta – od 1. veljače do 30. rujna
    tele – od 1. ožujka do 30. rujna
    jelen axis (Axis axis H. Smith)
    jelen – kad nema očišćene i zrele rogove
    košuta – kad je visoko bređa
    tele – od 1. siječnja do 31. prosinca
    srna (Capreolus capreolus L.)
    srnjak – od 1. listopada do 30. travnja
    srna i lane – od 1. veljače do 30. rujna
    divokoza (Rupicapra rupicapra L.)
    – od 1. veljače do 30. rujna
    muflon (Ovis aries musimon Pall.)
    muflon – nema lovostaja
    muflonka i janje – od 1. siječnja do 31. srpnja
    svinja divlja (Sus scrofa L.)
    vepar, nazime i prase – nema lovostaja
    krmača – od 1. veljače do 30. lipnja
    medvjed (Ursus arctos L.)
    – od 16. svibnja do 15. rujna i od 16. prosinca do 28. (29.) veljače
    B. SITNA DIVLJAČ
    jazavac (Meles meles L.)
    – od 1. prosinca do 31. srpnja
    mačka divlja (Felis silvestris Schr.)
    od 1. veljače do 31. listopada
    kuna bjelica (Martes foina EHR)
    – nije propisan lovostaj, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi mladunčad
    kuna zlatica (Martes martes L.)
    – od 1. ožujka do 31. listopada
    lasica mala (Mustela nivalis L.)
    – od 1. siječnja do 31. prosinca
    dabar (Castor fiber L.)
    – od 1. siječnja do 31. prosinca
    – u skladu s Planom gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj i Akcijskim planom gospodarenja dabrom za pojedinu lovnu godinu
    zec (Lepus europaeus Pall.)
    – od 16. siječnja do 30. rujna
    kunić divlji (Oryctolagus cuniculus L.)
    – nije propisan lovostaj
    puh veliki (Myoxus glis L.)
    – od 1. prosinca do 30. rujna
    lisica (Vulpes vulpes L.)
    – nije propisan lovostaj, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad
    čagalj (Canis aureus L.)
    – nije propisan lovostaj, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad
    tvor (Mustela putorius L.)
    – nije propisan lovostaj, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad
    mungos (Herpestes ishneumon L.)
    – nije propisan lovostaj, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad
    fazan-gnjetlovi (Phasianus sp. L.)
    – od 1. veljače do 15. rujna
    jarebice kamenjarke:
    grivna (Alectoris graeca Meissn.) – od 16. siječnja do 30. rujna
    čukara (Alectoris chucar) – od 16. siječnja do 30. rujna
    trčka skvržulja (Perdix perdix L.) – od 1. siječnja do 31. kolovoza
    prepelice:
    pućpura (Coturnix coturnix L.) – od 1. prosinca do 15. kolovoza
    virdžinijska (Coturnix virginiana L.) – od 1. veljače do 31. srpnja
    šljuke:
    bena (Scolopax rusticola L.) – od 1. ožujka do 30. rujna
    kokošica (Gallinago gallinago L.) – od 1. veljače do 15. listopada
    golub divlji:
    grivnjaš (Columba palumbus L.) – od 1. veljače do 31. srpnja
    pećinar (Columba livia Gmelin.) – od 1. veljače do 31. srpnja
    guske divlje:
    glogovnjača (Anser fabalis Latham.) – od 1. veljače do 31. listopada
    lisasta (Anser albifrons Scopoli.) – od 1. siječnja do 31. prosinca
    patke divlje:
    gluhara (Anas platyrhynchos L.) – od 1. veljače do 31. kolovoza
    glavata (Aythya ferina L.) – od 1. veljače do 31. kolovoza
    krunasta (Aythya fuligula L.) – od 1. veljače do 31. kolovoza
    pupčanica (Anas querquedula L.) – od 1. veljače do 31. kolovoza
    kržulja (Anas crecca L.) – od 1. veljače do 31. kolovoza
    liska crna (Fulica atra L.)
    – od 1. veljače do 31. kolovoza
    vrana siva (Corvus corone cornix L.)
    – nije propisan lovostaj, osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad
    vrana gačac (Corvus frugilegus L.)
    – nije propisan lovostaj, osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad
    čavka zlogodnjača (Coloeus monedula L.)
    – nije propisan lovostaj, osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad
    svraka (Pica pica L.)
    – nije propisan lovostaj, osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad
    šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.)
    – nije propisan lovostaj, osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad.
    Članak 5.
    Iznimno od članka 4. ovoga Pravilnika, na temelju dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove lovstva, umjetno uzgojenu i odraslu pernatu divljač (osim divljih pataka) ispuštenu neposredno prije njezina izlova na posebno uređene površine u lovištu dopušteno je loviti do 31. ožujka pod uvjetima utvrđenim lovnogospodarskom osnovom ili programom uzgoja divljači.
    Članak 6.
    Divljač iz članka 4. ovoga Pravilnika za koju nije propisan lovostaj dopušteno je loviti samo do broja koji ne ugrožava biološku i ekološku ravnotežu prirodnih staništa divljači.
    Članak 7.
    1) Hvatanje žive divljači, u skladu s člancima 60. i 65. Zakona o lovstvu, dopušteno je uz sljedeće uvjete:
    – muških grla krupne divljači, tijekom cijele godine;
    – ženskih grla krupne divljači, kad nisu visoko bređe ili kad ne vode sitnu mladunčad;
    – sitne divljači, u razdoblju dopuštenog lova, osim u uzgajalištima divljači gdje se može hvatati cijelu godinu.
    2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, hvataljka mora biti postavljena i uređena na način koji onemogućava ranjavanje uhvaćenih životinja.
    Članak 8.
    Lov divljači pticama grabljivicama dopušten je u skladu s člancima 4. i 5. ovoga Pravilnika.
    Članak 9.
    Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji lovostaj za mačku divlju (Felis silvestris Schr.) iz članka 4. točke B ovoga Pravilnika određuje se u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca te će se njome gospodariti u skladu s Planom gospodarenja mačkom divljom u Republici Hrvatskoj i Akcijskim planom gospodarenja mačkom divljom.
    Članak 10.
    Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o lovostaji (»Narodne novine«, broj 155/05 i 82/06).
    Članak 11.
    Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
    Klasa: 011-01/10-02/02
    Urbroj: 538-08-10-10
    Zagreb, 19. svibnja 2010.
    Potpredsjednik VladeRepublike Hrvatskei ministar regionalnog razvoja,šumarstva i vodnoga gospodarstvamr. sc. Božidar Pankretić, v. r.
     
    MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA
    1499
    Na temelju članka 68. stavka 5. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05.) ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi
    PRAVILNIK
    O UVJETIMA I NAČINU LOVA
    Članak 1.
    Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način lova, nošenje lovačkog oružja, obrazac i način izdavanja lovačke iskaznice, davanja dopuštenja za lov i vođenje evidencije o obavljenom lovu.
    Članak 2.
    Pod uvjetima lova divljači podrazumijeva se skup čimbenika koji u određeno vrijeme i na određenom prostoru omogućuju ili onemogućuju provedbu lova divljači.
    Članak 3.
    Zabranjeno je loviti divljač, osim u svrhu spašavanja, u sljedećim uvjetima:1. kada je ugrožena poplavom;2. kada je ugrožena požarom;3. kada je ugrožena visokim snijegom (debljina snježnog pokrivača iznad 40 cm);4. kada je ugrožena dugotrajnim sušnim razdobljem (razdoblje bez kiše dulje od 60 dana).
    Članak 4.
    Zabranjeno je loviti divljač u uvjetima kada je sigurna provedba lova onemogućena postojanjem sljedećih uvjeta:1. maglom (vidljivost manja od 150 m);2. lošim vremenom;3. izuzetno jakim vjetrom;4. kemijskog, biološkog i radioaktivnog zagađenja;5. ratnog djelovanja na površinama gdje je ustanovljeno lovište.
    Članak 5.
    Zabranjeno je obavljanje lova na pojedine vrste divljači kada lov može ugroziti zdravlje ljudi, stoke, kao i druge životinjske vrste.
    Članak 6.
    Ovisno o vrsti divljači koja se lovi i broju lovaca, odnosno pogoniča koji sudjeluju u lovu, utvrđuje se način lova, koji može biti pojedinačni i skupni.
    Članak 7.
    U pojedinačnom lovu divljač se može loviti:1. vabljenjem – jelen obični, srna obična, lisica i šojka kreštalica,2. dočekom,3. šuljanjem,4. pretraživanjem,5. privozom zaprežnim kolima,6. privozom čamcem bez motornog pogona,7. pticama grabljivicama,8. stupicama i klopkama – lisica, tvor, mungos, puh veliki i kune.
    Članak 8.
    U skupnom lovu divljač se može loviti:1. prigonom,2. pogonom,3. kružnim lovom.
    Članak 9.
    U lovu na sitnu divljač mogu se koristiti odgovarajući lovački psi ako se lov izvodi na način koji omogućava sudjelovanje pasa.Lovoovlaštenik, pravna ili fizička osoba kojoj je povjereno pravo lova (u daljnjem tekstu: ovlaštenik prava lova) koji u lovištu ima krupnu divljač, dužan je imati psa koji ima položen radni ispit na krvnom tragu.
    Članak 10.
    Lovačko oružje puni se lovačkim nabojima kod pojedinačnog lova zauzimanjem mjesta za početak lova, a kod skupnog lova poslije davanja znaka za početak lova, a na isti način se i prazni.
    Članak 11.
    Lovačko oružje, bez obzira radi li se o pojedinačnom ili skup nom lovu, uvijek se mora nositi tako da su cijevi okrenute uvis.
    Članak 12.
    Divljač smije loviti osoba koja ima lovačku iskaznicu i pisano dopuštenje ovlaštenika prava lova.
    Članak 13.
    Lovačka iskaznica je javna isprava kojom lovac dokazuje da je položio lovački ispit, odnosno da je osposobljen za obavljanje lova, a izdaje ju Hrvatski lovački savez (u daljnjem tekstu: HLS) na zahtjev lovca.Lovačka iskaznica izdaje se s rokom važenja od 5 godina.
    Članak 14.
    Stranim osobama koje su položile lovački ispit ili ishodile dozvolu za nošenje lovačkog oružja prema propisima zemlje iz koje dolaze, HLS će izdati lovačku iskaznicu na zahtjev ovlaštenika prava lova gdje će strani državljanin prvi puta loviti te kalendarske godine.Lovačka iskaznica za strane osobe ima valjanost za onu kalendarsku godinu za koju je izdana i vrijedi za sva lovišta u Republici Hrvatskoj.
    Članak 15.
    Način izdavanja, izgled i sadržaj lovačkih iskaznica iz članka 13. i 14. ovoga Pravilnika te vođenje evidencije izdanih lovačkih iskaznica propisat će HLS uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
    Članak 16.
    Pisano dopuštenje ovlaštenika prava lova daje se na obrascu »Dopuštenja za lov divljači« koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.Izdavanje obrazaca iz stavka 1. ovoga članka i očevidnik izdanih obrazaca vodi HLS.
    Članak 17.
    Ovlaštenik prava lova dužan je voditi zapisnik o svakom izvršenom lovu.Obrazac »Zapisnika o izvršenom lovu« iz stavka 1. ovoga članka tiskan je u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.Izdavanje obrazaca iz stavka 2. ovoga članka i očevidnik izdanih obrazaca vodi HLS.
    Članak 18.
    Ovlaštenici prava lova su dužni uskladiti svoje poslovanje u pogledu izdavanja dopuštenja za lov i vođenja evidencije o obav ljenom lovu u roku 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.Lovci su dužni ishoditi lovačke iskaznice u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
    Članak 19.
    Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. rujna 2006. godine.
    Klasa: 011-02/06-01/44Urbroj: 525-1-06-1Zagreb, 23. svibnja 2006.
    MinistarPetar Čobanković, v. r.


    MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA
    1636
    Na temelju članka 66. stavka 8. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05.) ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi
    PRAVILNIK
    O NAČINU UPORABE LOVAČKOG ORUŽJA I NABOJA
    I. OPĆE ODREDBE
    Članak 1.
    Ovim Pravilnikom propisuje se način uporabe lovačkog oružja i naboja.
    Članak 2.
    Lovačko oružje u smislu ovoga Pravilnika jest dugačko vatreno oružje – lovačke puške, i to:1. Repetirke s užlijebljenim i glatkim cijevima,2. Prelamače s užlijebljenim i glatkim cijevima i njihove kombinacije,3. Poluautomatske puške s užlijebljenim i glatkim cijevima ako su tako uređene da mogu u spremište primiti najviše dva naboja.4. Cijevni umetak.Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, lovačko je oružje i kratko vatreno oružje – lovački pištolj odnosno lovački revolver za zadavanje samilosnog hica u odstrjelu, koji nije manjeg kalibra od 7,62 mm, a naboji mu razvijaju kinetičku energiju veću od 300 džula.
    Članak 3.
    Lovački naboj u smislu ovoga Pravilnika, jest cjelovit naboj koji ujedinjuje čahuru, kapislu, barut, zrno odnosno sačmu.Zrno iz stavka 1. ovoga članka, mora biti izrađeno tako da se pri udarcu u divljač odgovarajuće deformira te se najveći dio kinetičke energije odlaže u tijelu divljači.Sačma iz stavka 1. ovoga članka mora biti odgovarajuće krupnoće da pri najvećoj dopuštenoj daljini strijeljanja osigura zadovoljavajuću gustoću posipa i učinak na divljač.Uređaji za zatvaranje, čepovi, košuljice i poklopci, sastavni su dijelovi lovačkog naboja.
    Članak 4.
    Za odstrjel pojedine vrste divljači dopušteno je upotrebljavati samo lovačko oružje i naboje u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.Lovoovlaštenik i pravna ili fizička osoba kojoj je povjereno pravo lova (u daljnjem tekstu: ovlaštenik prava lova) može zahtijevati, prije početka lova, da se prethodno provjeri preciznost lovačkog oružja s užlijebljenim cijevima i strjeljačka preciznost lovca.Osoba odgovorna za lov odredit će strelište ili drugo mjesto u lovištu, gdje će se obaviti prethodna provjera preciznosti lovačkog oružja i strjeljačke preciznosti lovca iz stavka 2. ovoga članka.Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, lovačko oružje i naboji mogu se upotrebljavati pri obavljanju lovočuvarske službe, u skladu s posebnim propisom.
    II. NAČIN UPORABE LOVAČKOG ORUŽJA I NABOJA
    Članak 5.
    Lovačko oružje i naboji mogu se upotrebljavati ako njihova uporaba ne ugrožava sigurnost ljudi ili imovine.Lovačko oružje ne smije se nositi bez oružnog lista i isprave o identitetu.Lovačko oružje ne smije se upotrebljavati izvan lovišta, strelišta ili drugih mjesta koja su određena za vježbe gađanja.
    Članak 6.
    Lovačko oružje i naboji upotrebljavaju se u skladu s pravilima lova i lovnom etikom.Uporabu lovačkog oružja u odstrjelu pojedine vrste divljači određuje osoba odgovorna za lov, u skladu s odredbama Zakona o lovstvu i ovoga Pravilnika te smjernicama lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači.Dugo lovačko oružje mora se izvan lovišta i strelišta prenositi u odgovarajućim navlakama ili kovčezima nenapunjeno, a kratko lovačko oružje zaključano u navlakama ili kovčezima u kojima se ne smije nalaziti streljivo.Lovačko oružje puni se lovačkim nabojima kod pojedinačnog lova zauzimanjem mjesta za početak lova, a kod skupnog lova poslije davanja znaka za početak lova, a na isti način se i prazni.
    Članak 7.
    Lovci su dužni poštivati pravila uporabe lovačkog oružja i naboja u lovu koje određuje osoba odgovorna za lov, a u protivnom ne mogu sudjelovati u lovu.
    Članak 8.
    Lovačko oružje i naboje nije dopušteno upotrebljavati u vrijeme smanjene vidljivosti uzrokovane klimatskim nepogodama (padaline, magla, vjetar i sl.) te noću.Kao noćno vrijeme drži se razdoblje od dva sata nakon zalaska sunca do dva sata prije izlaska sunca.Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, lovačko oružje i naboje dopušteno je upotrebljavati noću samo za vrijeme mjesečine, koja omogućava prethodno motrenje, pri odstrjelu medvjeda, divlje svinje, čaglja, lisice, jazavca, tvora i kune.
    Članak 9.
    Kod odstrjela krupne divljači, može se upotrebljavati lovačko oružje s užlijebljenim cijevima i naboji uz poštivanje propisanih uvjeta, kako slijedi:
    Vrsta divljači
    Najmanja dopuštena kinetička energija zrna na 100 m (džula)
    Najmanja dopuštena težina zrna(grama)
    Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara)
    srna obična i mladunčad ostalih vrsta krupne divljači
    1.000
    3,24
    150
    muflon, divokoza i jelen aksis
    2.000
    4,80
    200
    jelen obični, jelen lopatar i svinja divlja
    2.500
    8,20
    150
    smeđi medvjed
    3.500
    11,50
    100
    Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka pri odstrjelu svinje divlje dopuštena je upotreba kugle iz lovačke puške s glatkim cijevima, a najveća dopuštena daljina strijeljanja je 40 metara.
    Članak 10.
    Kod odstrjela sitne divljači sudionici lova mogu upotrebljavati lovačko oružje s glatkim cijevima i naboje, uz poštivanje propisanih uvjeta, kako slijedi:
    Vrsta divljači
    Dopušten promjer sačme(milimetara)
    Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara)
    lisica, čagalj, jazavac 
    3,5 – 4,5
    50
    guske divlje, mačka divlja, zec obični
    3,0 – 4,0
    50
    kune, lasica mala, tvor, mun gos, fazani – gnjetlovi, patke divlje, liska crna, vrana siva
    3,0-3,5
    40
    jarebice, trčka skvržulja, pre pelice, šljuke, golubovi divlji, vrana gačac, svraka, šojka kreštalica, čavka zlogodnjača, kunić divlji, puh veliki
    1,7 – 3,5
    35
    Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, lisicu, jazavca, čaglja, mačku divlju, jazavca, vranu sivu, vranu gačca, svraku i šojku kreštalicu dopušteno je odstrijeliti i lovačkim oružjem s užlijebljenim cijevima najmanjeg kalibra 22 LR.
    Članak 11.
    Na ranjenu divljač dopušteno je strijeljati i s veće udaljenosti od dopuštene.
    Članak 12.
    Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (»Narodne novine«, br. 123/99.).
    Članak 13.
    Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
    Klasa: 011-02/06-01/48Urbroj: 525-1-06-01Zagreb, 6. lipnja 2006.
    MinistarPetar Čobanković, v. r.



  • ZANIMLJIVOSTI
    Republika Hrvatska je jedinstven prirodni prostor u kojem je na malom prostoru zastupljena tolika prirodna raznolikost u čudesnom spoju Sredozemlja, Alpa i Panonije. Hrvatska je zemlje bogate lovačke tradicije, atraktivnih lovnih područja i raznolike divljači.

    Hrvatska je jedno od rijetkih mjesta na starom kontinentu, gdje obitavaju sva tri velika europska predatora: medvjed, vuk i ris.

    Lovište Podunavlje-Podravlje je osnovano davne 1697. godine kada je princ Eugen Savojski dobio posjede od cara Leopolda I. Lovište Zelendvor je osnovano 1870. godine kada je grof Marko Bombelles dopremio veću količinu fazanske divljači iz južne Moravske.

2011. Croatia-hunting.com   Fotografije su preuzete iz kataloga poduzeća "Hrvatske šume" te sa stranice agencije "J&P agent" u svezi čega izražavamo posebnu zahvalnost.